الشرح

Aiz ibn Amr, radijallahu 'anhu, je ušao kod Ubejdullaha b. Zijada koji je nakon očeve smrti postao namjesnik Iraka, i rekao mu: "Ja sam zaista čuo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada kaže: 'Zaista su najgori predvodnici grubijani', navodeći mu ovim primjer lošeg namjesnika, koji čini nepravdu podređenima, ne suosjeća sa njima i nema prema milosti. Zatim ga je posavjetovao riječima: "Pa pazi se da ne budeš od takvih!" Na što mu Ibn Zijad reče: "Ti si zaista samo beznačajan ostatak", odnosno nisi ti od najvrednijih, najboljiih i najučenijih ashaba, već si suprotno od toga. Tada mu ovaj cijenjeni ashab odgovori: "A zar je među njima bilo beznačajnih ostataka? Među ashabima Božijeg Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije bilo takvih, već su to oni koji su došli poslije i koji nisu od njih." I u ovom odgovoru se ogleda njegova rječitost i iskrenost kojom je vođen svaki musliman, jer su zaista svi ashabi, radijallahu 'anhum, najbolji i najodabraniji ljudi, vođe i uglednici ovog ummeta. I svi oni su bolji od onih koji će doći poslije njih. Svi su pravednici i uzor svim muslimanima do Sudnjeg dana, i među njima nema beznačajnih ostataka. Već je to neznanje i zbunjenost onih koji su došli poslije njih, a koji su možda i sami takvi.