hay gooto seedataako wonde deweteeɗo e goongo ala si wonaa ALLA e wonde Muhamadu ko Nelaaɗo ALLA e jiyaaɗo makko hombo gooŋɗini ɗum e ɓernde makko si wonaa ALLA harmina ɓanndu mum ( makko) e jeynge

hay gooto seedataako wonde deweteeɗo e goongo ala si wonaa ALLA e wonde Muhamadu ko Nelaaɗo ALLA e jiyaaɗo makko hombo gooŋɗini ɗum e ɓernde makko si wonaa ALLA harmina ɓanndu mum ( makko) e jeynge

Yettaama e Anas Ɓiy Maalik yo ALLA wele mbo: Wonde Annabi yo ALLa juul e dow mum O hisna ɗum ina togginno Muu'aaj e daaba makko O wi'i:«ee heeyma Mu'aaj Ɓiy Jabal» O wii: Mi nootimaa ma Aan Nelaaɗo Alla e malal Ma, O wi'i« eey heeyma aan Mu'aaj»o wii: Mi nootimaa ma e malal ma, laabi tati, O wi'i :« hay gooto seedataako wonde deweteeɗo e goongo ala si wonaa ALLA e wonde Muhamadu ko Nelaaɗo ALLA e jiyaaɗo makko hombo gooŋɗini ɗum e ɓernde makko si wonaa ALLA harmina ɓanndu mum ( makko) e jeynge» O wii: Aan Nelaaɗo ALLA, mbela mi habrata ɗum yimɓe ɓe mbela ɓe mbeltoo? O wi'i: Sinnde de ɓe ndaɓɓokinto» Mu'aaj habri ɗuum saanga maayde makko sabo hulde bakkatin wassde yottin.

[صحيح] [متفق عليه]

الشرح

Mu'aaj Ɓiy Jabal yo Alla wele mbo togginooma caggal Nelaaɗo yo ALLa juul e dow mum O hisna ɗum e daaba makko, O noddi mbo : O wi'i aan Mu'aaj? O fillii ɗum laabi tati, ngam teeŋtinde himmude ko O hebi haalande ɗum ko. Ɗuum fof Mu'aaj yo weleende ALLa won e mum ina jaabo Nelaaɗo:« Mi nootimaama aan Nelaaɗo ALLA e malal ma» ɗum firti nootagol caggal nootogol, mi ɗaɓɓii malal ngam jaabaade Ma. Mbo jam e kisal ngoni e makko habri mbo wonde kala ceediiɗo deweteeɗo e goongo alaa si wonaa ALLA, e wonde Muhamadu ko Nelaaɗo ALLA, hombo gooŋɗini ɗum e ɓernde makko o fenaani, si o maayi e oon alhaali ALLA harmina e makko jeynge. Mu'aaj yo ALLA wele mbo naaɓnii Annabi yo ALLa juul e dow mum O hisna ɗum nde o habrata yimɓe ngam ɓe mbeltoo ɓe mbeltoro moƴƴere?. Annabi yo ALLa juul e dow mum O hisna ɗum huli nde ɓe njowoto e ɗuum, golle maɓɓe pamɗa. Mu'aaj yeewtanaani mbo hay gooto si wona nde andii nde ko maayoow, hulde yande e bakkaat suuɗde ganndal.

فوائد الحديث

Yankinaade ( leyɗinaare) Annabi yo ALLa juul e dow mum O hisna ɗum sabu ko o toggini ( horgini) ko Mu'aaj e daaba makko.

Laawol janngingol Annabi yo ALLa juul e dow mum O hisna ɗum, nde O filli noddugol Mu'aaj ngam O fooɗa himme makko ko O jogori haalde ko.

Ina jeyaa e seedaade deweteeɗo e goongo alaa si wonaa ALLA e wonde Muhamadu ko Nelaaɗo ALLA nde kaalɗa ɗum o wonata gooŋɗuɗo

jananaaɗo mbo wonaa penoowo wolla sikki.

Yimɓe tawhiid ɓe ñiimbata e jahannama, hay siɓe naatiinge sabu bakkatuuji maɓɓe, ɓe njaltinet nge caggal nde ɓe laaɓi.

Ɓural seedeeji ɗiɗi ɗi wonande oon gowluɗo ɗi hombo gooŋɗini.

Dagaade accude yeewtude Hadiis e alhaaluuji si wonii jeewtugol ngol ina addada bonannde.

التصنيفات

Oneness of Allah's Lordship, Excellence of Monotheism