Ne pitajte me o onome što vam ne govorim! Narode koji su bili prije vas upropastilo je njihovo prekomjerno zapitkivanje i razmimoilaženje s vjerovjesnicima.

Ne pitajte me o onome što vam ne govorim! Narode koji su bili prije vas upropastilo je njihovo prekomjerno zapitkivanje i razmimoilaženje s vjerovjesnicima.

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ne pitajte me o onome što vam ne govorim! Narode koji su bili prije vas upropastilo je njihovo prekomjerno zapitkivanje i razmimoilaženje s vjerovjesnicima. Sustegnite se od onog što vam zabranim, a od onog što vam zapovjedim izvršite onoliko koliko možete."

[Vjerodostojan] [Muttefekun alejh]

الشرح

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje da postoje tri vrste šerijatskih propisa: Propisi koji su prešućeni, zabrane i naredbe. Prva vrsta: Propisi koje je šerijat prešutio, tj. nije ih definisao, a osnova kod svih stvari jeste neobaveznost. Kada je riječ o periodu kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio živ nije se smjelo raspitivati o stvarima koje se nisu desile, iz bojazni da ih objava ne naredi ili zabrani. Takve propise, Allah Uzvišeni je iz Svoje milosti, prešutio. Nakon Poslanikove smrti, ako se pitanje postavi radi traženja fetve ili potrebnog podučavanja, to je dozvoljeno, pa i naređeno. Međutim, ako je postavljeno s namjerom prekomjernog ispitivanja ili cjepidlačenja, na to se odnosi ovaj hadis kada se kaže da se ne postavljaju pitanja; jer to može dovesti do situacije slične onoj koja se desila sinovima Israilovim. Njima je naređeno da zakolju kravu, i da su zaklali bilo koju kravu, ispunili bi zapovijed, ali su postavili razna pitanja pa im je zapovijed postala teža. Druga vrsta: Zabrane. To su djela za čije ostavljanje postoji nagrada, a za čije činjenje ima kazna. Zbog toga, takva djela obaveza je u potpunosti ostaviti. Treća vrsta: Naredbe. To su djela za čije činjenje postoji nagrada, a za čije ostavljanje postoji kazna. Zbob toga, obavezni smo ova djela činiti shodno našim mogućnostima.

فوائد الحديث

Treba se posvetiti onome što je najvažnije i što je potrebno, a ostaviti ono što trenutno nije potrebno i ne baviti se postavljanjem pitanja o stvarima koje se još nisu desile.

Zabranjeno je postavljati pitanja koja bi mogla dovesti do komplikovanja stvari i otvaranja vrata sumnjama koje vode do mnoštva razilaženja.

Naređeno je ostavljanje svih zabranjenih stvari jer ne postoji teškoća u njihovom izbjegavanju. Uslijed toga, zabrana je općenita.

Izvršavanje onoga što je naređeno uslovljeno je našim mogućnostima. Može se desiti da nam se ispriječi poteškoća ili neko ne bude u stanju da uradi ono što se od njega traži. Uslijed toga, ispunjenje onoga što nam se naređuje ovisi o mogućnostima.

Zabrana prekomjernog postavljanja pitanja: učenjaci su podijelili pitanja u dvije kategorije. Prva kategorija je kada se pitanje postavi radi učenja onoga što je potrebno za vjeru, i ovo je naređeno. U ovu kategoriju spadaju pitanja koja su ashabi postavljali. Druga kategorija je kada se pitanje postavi s namjerom prekomjernog ispitivanja, cjepidlačenja i pretjerivanja, i to je ono što je zabranjeno.

Upozorenje ovom ummetu da ne odstupa od svoga Poslanika, kao što se desilo narodima prije njih.

Prekomjerno postavljanje pitanja o onome što nije potrebno i razilaženje sa poslanicima, to je uzrok propasti, posebno kada je riječ o stvarima koje se ne mogu dokučiti, poput pitanja gajba (nevidljivog svijeta) koja samo Allah zna, stanja na Sudnjem danu i tako dalje.

Zabranjeno je postavljati zamršena pitanja-zamke, retoričke varke. el-Evzai je rekao: "Kada Allah želi uskratiti Svojem robu blagoslov znanja, dadne mu da izgovara mnoge pogreške. Primijetio sam da su takvi ljudi najmanje upućeni u znanje." Ibn Vehb prenosi da je čuo Malika kako kaže: "Besplodno raspravljanje o znanju uklanja njegovu svjetlost iz srca čovjeka."

التصنيفات

Prijašnji poslanici i vjerovjesnici, Ukazivanje iskaza na propis i način donošenja zaključaka, deriviranje propisa